Revitalizacija autohtonih zagorskih sorti vinove loze posljednjih godina sve se jasnije profilira kao jedan od ključnih projekata za očuvanje identiteta i budućnosti hrvatskog vinogradarstva. Nastavkom suradnje između Krapinsko-zagorske županije i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ovaj dugogodišnji projekt ulazi u novu fazu razvoja, s ciljem dodatnog istraživanja, očuvanja i ponovne afirmacije starih sorti koje su desetljećima bile temelj vinogradarske tradicije Hrvatskog zagorja.
Projekt je pokrenut još 2006. godine kao odgovor na postupno nestajanje autohtonih sorata, a kroz godine sustavnog rada stručnjaci su identificirali niz vrijednih genetskih resursa koji imaju potencijal za suvremeni uzgoj i proizvodnju vina. Riječ je o sortama koje nisu samo dio agronomske baštine, već i važan element kulturnog identiteta regije. Njihova revitalizacija danas dobiva dodatnu važnost u kontekstu klimatskih promjena i potrebe za očuvanjem raznolikosti u vinogradarstvu.
Među sortama koje su ponovno u fokusu posebno se ističe Starohrvatska belina, povijesno iznimno značajna sorta koja je, zajedno s Pinotom, roditelj jedne od najpoznatijih svjetskih sorti, Chardonnaya. Uz nju, sve veću pažnju privlače i druge autohtone sorte iz zagorskog vinogorja poput Modre kosovine, sorte koja daje laganija, svježa crna vina izraženog voćnog karaktera, zatim Dišeće ranine, prepoznatljive po svojoj aromatičnosti i svježini te Volovine crvene, rijetke sorte koja nosi potencijal za stvaranje prepoznatljivih vina s lokalnim potpisom.
Upravo na tim sortama svoj razvoj temelje i vina Vitus, koja su nastala kao izravni rezultat ovog projekta i danas predstavljaju jedan od najkonkretnijih primjera kako znanstveni rad može dobiti tržišnu i proizvodnu dimenziju. U Vitusu naglašavaju kako je riječ o dugoročnom procesu u kojem je ključno povezivanje znanja, struke i proizvodnje.
„Od samih početaka uključeni smo u ovaj projekt i svjedoci smo koliko je truda uloženo u očuvanje ovih sorata. Danas vidimo konkretne rezultate, od selekcije i uzgoja do vina koja dolaze na tržište. Posebno nam je važno što razvijamo i vlastiti sadni materijal autohtonih sorata jer na taj način zatvaramo cijeli ciklus, od vinograda do boce. Vjerujemo da upravo ove sorte mogu postati diferencijacijska snaga zagorskog, ali i hrvatskog vinogradarstva“, ističe Darko Bratković iz Vina Vitus.
Suradnja između znanstvenih institucija, lokalne zajednice i vinara pokazala se kao ključan model za uspješnu revitalizaciju starih sorti. Nastavak projekta donosi nove mogućnosti za širenje nasada, razvoj sadnog materijala i dodatna istraživanja, ali i za snažnije pozicioniranje zagorskih vina na tržištu. U vremenu kada se sve više cijeni podrijetlo, upravo ove sorte predstavljaju vrijednost koja nadilazi lokalni kontekst i otvara prostor za prepoznatljivost na širem, pa i međunarodnom tržištu.
